Moje preobraćenje počelo je s e-ink tehnologijom (elektronička tinta)!
Sjećate se kako se moja prva primjedba protiv elektroničkih knjiga odnosila na zaslon. Nekima to neće smetati, tim više što su zasloni na različitim uređajima danas mnogo ugodniji oku nego prije nekoliko godina. Meni je to, međutim, prilično značajno, jer kad razmišljam o elektroničkim knjigama, prije svega razmišljam i o specijaliziranim uređajima za njihovo čitanje.
Kad sam vidio kako izgleda zaslon posebno napravljen za čitanje elektroničkih knjiga, moj knjižni svijet se promijenio! Dakle, takav zaslon ne svjetluca i ne "krade oči" ni na koji način. Imate osjećaj da čitate papir. Kindle (Amazonov uređaj) došao je s crno bijelim crtežom na ekranu, za kojeg sam isprva pomislio da je papirnata naljepnica odnosno neka zaštitna folija! Nije bila – samo savršen ekran za čitanje knjiga!
Zaslon s elektroničkom tintom nema pozadinskog osvjetljenja, tako da ga ne možete čitati u mraku. Kao i za papir, potrebno vam je osvjetljenje – noćna lampica, recimo. Nema odbljeska, tako da ga možete čitati vani – na suncu. Što jača svjetlost, to vi bolje vidite – dakle idealno i za plažu, ako tako želite.
Mnogi će elektroničke knjige čitati na svojim tabletima ili mobitelima, sasvim zadovoljno uživajući i u drugim prednostima koje takvi uređaji imaju. Zaljubljenik u knjige će si ipak nabaviti specijalizirani čitač s e-ink zaslonom. Cijena takvih uređaja danas se kreće od 70 do recimo 200 eura, uz tendenciju smanjenja cijena. Vjerujem da će uz razvoj platformi i općenito tržišta elektroničkih knjiga i ti uređaji postati zapravo vrlo jeftini, gotovo besplatni.
Time je moja prva primjedba sasvim otpala. Druga se odnosila na praktičnost.
Što da vam kažem – ako sam ranije mislio da je knjiga praktičnija od računala, sada mislim obrnuto: čitač elektroničkih knjiga ima sve prednosti knjige, a ni jednu njenu manu, barem što se tiče praktičnosti. Dakle, nosim ga sa sobom u krevet i čitam ga pod svjetlom noćne svjetiljke. Zaslon s e-tintom troši vrlo malo energije (samo kad okrećete stranice), pa taj uređaj ne treba puniti kao mobitel svaki dan. Uglavnom zaboravim da je to električni uređaj i tek me upozorenje na ekranu koje se javlja otprilike jednom mjesečno podsjeti da bih ga morao napuniti.
Čitao sam ga na plaži i pod starom trešnjom i u parku na klupi. Nema praktičnije stvari od toga! U ruci je lagan – taman da ga osjetite, ali da se ne umorite u kojem god da ga položaju držite.
A kad smo već kod praktičnosti, evo: u mojem čitaču trenutno je oko dvije stotine knjiga koje sam sakupio tijekom prošlih godinu dana. Svih dvije stotine ide sa mnom kuda god krenuo! Ne moram razmišljati koju ću uzeti, pa čak ni koju ću čitati na putu. Nije mi potreban dodatni prostor u koferu kad se pakiram, a uvijek se mogu predomisliti i promijeniti knjigu kojoj posvećujem pažnju. U moj trenutni čitač stane oko tisuću knjiga, a ne sumnjam da će u uređaje koji dolaze stati i deset ili dvadeset puta toliko. Ne treba ni spominjati arhivu koju možete imati na drugom hard disku. A ako vaša knjižnica broji nekoliko tisuća knjiga, onda ste među mudrijim ljudima koje poznajem! I sve to stane u uređaj veličine malo većeg mobitela ili manjeg tableta.
Moj stan je prepun knjiga, police posvuda naokolo, od dnevne sobe, preko hodnika do spavaće sobe. Da nije ovog pomaka prema elektroničkim knjigama, počele bi se prelijevati i u kupaonicu! Toliko o praktičnosti.
Ali, zapravo, još malo o tome! Moram biti fer i istaknuti moguću manju manu elektroničkih knjiga što se toga tiče. Sistem funkcionira ovako: nakladnik koristi određenu platformu (to znači određeni softver) da bi omogućio čitanje svoje knjige. Za čitanje vam je potrebna aplikacija (aplikacije su obično besplatne i možete ih instalirati na svoj uređaj poput bilo kojeg drugog programa kojeg koristite.) Putem aplikacije posjećujete knjižaru u kojoj želite kupiti knjigu, a zatim ju i čitate.
Sve to znači da knjiga koju želite mora biti digitalno obrađena i dostupna na platformi koju koristite. U praksi, korisnici vole velike sustave poput Amazona, koji imaju svoje specijalizirane čitače i aplikacije, te milijune knjiga koje su vam tako dostupne. Međutim, platformi ima i drugačijih, posebice u zemljama gdje se Amazonu ne isplati investirati zbog veličine tržišta. Jedna od poznatijih platformi je Adobe Digital Edition, ili internacionalna platforma po imenom Kobo koja se u posljednje vrijeme dosta širi. U Hrvatskoj su s prodajom elektroničkih knjiga počele telekomunikacijske kompanije T-com (Planet 9) i VIP (TookBook). Koliko mi je poznato obje koriste Adobeovu platformu. Elibrika je prvi domaći proizvod, rezultat domaće pameti i investicija, čiji je cilj stvoriti dostupnu platformu za izdavače i vrhunsku aplikaciju za korisnike preko koje će se moći distribuirati i koristiti knjige prvenstveno na hrvatskom jeziku, ali i drugim jezicima.
U praksi je korištenje aplikacija i nabavka knjiga vrlo jednostavna i lako savladiva za svakog računalno i internetski pismenog korisnika. Međutim, problem može biti u tome što knjiga koju želite nije dostupna na vašoj omiljenoj platformi. U tom slučaju ćete morati instalirati dvije ili više aplikacija na svoj uređaj. Nije veliki problem, ali može predstavljati manju smetnju. Recimo, ako vas oduševi Amazonov Kindle, razočarat će vas činjenica da na njemu nećete moći čitati knjige koje nisu dostupne preko Amazona. Vjerujem da budućnost nije u megakompanijama koje monopoliziraju tržište, nego u prilagodljivim uređajima i aplikacijama koje možete instalirati bilo gdje poželite.
U svakom slučaju, ako se naviknemo na moguće računalne začkoljice oko različitih platformi, praktičnost elektroničkih knjiga daleko nadmašuje sve primjene klasičnih papirnatih knjiga.
U sljedećem nastavku ću vam opisati kako sam otkrio uosobljavanje mog primjerka elektroničke knjige – nešto o čemu sam sanjao dok sam poznavao samo one papirnate.
U međuvremenu, ako imate kakvih pitanja oko ove priče sa zaslonima, platformama i softverom, pitajte ili komentirajte. Praktično svakog dana se događa nešto novo, pa će biti zanimljivo pratiti razvoj tržišta elektroničkih knjiga u budućnosti.
01. 10. 2012.
Broj komentara: 17:
Izrazite svoje mišljenje o napisanom (bilo u mojem postu, bilo u nečijem komentaru), kakvo god ono bilo, ali učinite to na pristojan i prijateljski način, tako da pridonesete razmišljanju o temi. Ukoliko niste registrirani korisnik, preporučujem da odaberete jedno ime (Ime/URL - možete napisati samo ime) i koristite za vaše komentare samo njega - na taj način se olakšava komunikacija.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Recimo, jedan video koji objašnjava kako tehnologija "elektroničkog papira" radi:
OdgovoriIzbrišiwww.youtube.com/watch?v=kf-PtYJkADo&feature=player_embedded
OdgovoriIzbriši
Istina, ovo s različitim vrstama softwera bi moglo neke ljude odbiti.
OdgovoriIzbriši"Vjerujem da budućnost nije u megakompanijama koje monopoliziraju tržište, nego u prilagodljivim uređajima i aplikacijama koje možete instalirati bilo gdje poželite."
Zvuči jako lijepo. Što će megakompanije koje monopoliziraju tržište na to reći?
Go back to sleep.
Commenting on the whole the-future-is-here-just-take-it-in-your-hands thing I need to say it is a good way of promoting new technologies. Not considering self-practical issues, the most important thing about using e-book(s) certainly is drastic decrease in paper spending/wasting.
OdgovoriIzbrišiBut (yeah, here's but) switching from paper to non-paper requires certain type of investment. That's money investment which is a slightly problem for me. I'll just wait for ridiculously cheap e-readers. The thing I'm doing right now in order to save trees is borrowing books from local library rather than buying new ones.
@Maljčik: Što će točno megakompanije reći ne znam, ali pretpostavljam što će učiniti: borit će se za svoj profit. Ta borba može značiti i pirlagodbu. Zbog toga me više me zanima što će reći i učiniti ljudi. To bi trebalo imati znatan utjecaj na ponašanje megakompanija.
OdgovoriIzbriši@Ivna: I hope you will be able to get free (or 1kn) e-reader sooner than you think. That, of course, depends on e-books sells. Let's pray that it will go up, up and up. That would mean that people are reading a lot and want to spend their money on books.
OdgovoriIzbrišiRegarding your tree-saving practice, hm... It certainly works for trees. And, I suppose, it's a right thing to do at your age. But, imagine everyone take your advice and stop buying new books. What would that do to the books? And, consequently, to your potential free e-reader?
Sigurno je da bi ljudi imali veliki utjecaj na megakompanije, ali da bi se to dogodilo, ljudi se moraju pokrenuti. U ovom slučaju to znači da počnu čitati knjige i uz to, naravno, postanu spremni davati svoj novac za knjige.
OdgovoriIzbrišiNeću reći da Vaš cilj nije dobronamjeran, ali Vaš cilj implicira u sebi nešto što je na klimavim nogama. Činjenica je da ljudi danas sve manje čitaju knjige. Ne žele držati ni papir u rukama, a kamoli nekakav e-čitač koji ni ne razumiju. Kupci e-čitača će biti uglavnom intelektualci i to oni koji si e-čitač u početku njegove prodaje mogu priuštiti. Ako prosječni ljudi također neće kupiti e-čitače, Vaše tople želje o jeftinim ili čak i besplatnim e-čitačima su samo prazne tlapnje.
What would stop buying new books do to my reader? Only good I suppose. Loosing interest in paper books will increase the demand for e-books. Increasing demand for e-books will increase the demand for e-readers. Increasing demand and rapid purchasing of e-readers would make them cheap and that's the point where I'm buying my reader.
OdgovoriIzbriši@Maljčik: Ajmo se onda pokrenuti. Uzalud žalopojke. Ljudi troše novce na besmislene stvari (mnogo, mnogo više od cijene čitača koja je sad oko 100 eura i pada - uzgred koliko izlazaka u kafić je potrebno za potrošiti 100 eura?). Nikad nije stvar u novcu - uvijek je u glavi.
OdgovoriIzbrišiOvog ljeta sam vidio mnogo ljudi na plaži s čitačima (prošlog ljeta ni jednog). Brojke iz svjeta su jasne. Stvari se kreću na bolje - ne vidim razloga za pesimizam, a mnogo je razloga za aktivnu promociju čitanja uz pomoć novih tehnologija.
@Maljčik: Da, stvarno za pesimizam nema razloga.
OdgovoriIzbrišiOvo je idealna prilika da se čitanje promovira uz novu tehnologiju.
Možda neki koji su techno freakovi sad zavole čitanje kad će čitati sa svojih shiny novih tehnoloških igračkica! ;)
Dobar point s kafićima i trošenjem 100 eura. Rekao mi je prijatelj koji redovito izlazi van da zna potrošiti 400 kn na piće - za sebe i za djevojke, naravno. Samo dvije subote i ima e-čitač + 100kn za djevojke. Ipak, stvar nije u novcu i u djevojkama nego u glavi. To je točno.
@Ivna: Your logic would be correct if people stop buying paper books and start buying e-books. If everyone or most people stop buying ALL books and just borrow them from the library, this would hurt those who make books (authors and publishers). Consequently, you would never have cheep e-reader, unless government impose some new taxes to fulfill your wish.
OdgovoriIzbrišiEvo zašto još nije vrijeme da nabavim čitač... ne znam tako dobro engleski (bolje reći, uopće ne znam)jer, kako mi izgleda, ne bih imala što čitati...
OdgovoriIzbrišiI moram priznati da mi je žao što neki pišu komentare na engleskom iako je gore tekst na hrvatskom... da, ipak, osjećam se zakinuto...
Možda da ja napišem na njemačkom komentar?
@LA-LA: Oni koji trenutno ulažu svoju energiju, trud, vrijeme, znanje i novac u elektroničke knjige svjesni su da će to biti spor proces. U cijelu priču se moraju uključiti i izdavači - dakle proizvođači knjiga. I oni su ljudi i jednako tako uglavnom pokazuju tipični hrvatski otpor prema nepoznatom i novom, te nevoljkost i pomanjkanje povjerenja. Čekaju da stvari postanu jako jeftine, jer trenutno, kao i svi drugi, nemaju... Nadalje, tu je i pitanje tiskarske industrije koju elektronička knjiga nagriza. Ali, to ne znači da mi kao obični ljudi nemamo na to utjecaja. Promjena započinje upravo u našim umovima i postupcima.
OdgovoriIzbrišiNemojte pisati kometare na njemačkom ili kineskom jer na njih neću moći odgovarati! ;-)
U osnovi, tijekom ovog malog izleta u englesko govorno područje, raspravljali smo o postupku spašavanja drveća posuđivanjem knjiga u knjižnicama i prestankom njihovog kupovanja. Moja preporuka je - kupujte elektroničke knjige, a ne one papirnate. Prestanak kupovanja u potpunosti naškodit će autorima i nakladnicima, pa knjiga (a time i jeftinih čitača) više neće ni biti.
Tek toliko da budete svjesni kontroverzne i kratkoročnog raznmišljanja potaknutog uvjerenjem u neimaštinu, kad smo kod posuđivanja knjiga u knjižnicama, vjerovali ili ne, upravo one, pod okriljem države, u najvećoj mjeru krše zakone o autorskim pravima! Za razliku od drugih zemalja gdje je to pitanje rješeno na dobrobit onih koji proizvode knjige (jer jedino je tako i ispravno), ovdje tek predstoji borba autra i nakladnika za svoja prava.
Iz Jutrarnjeg, 13.09.2012.
www.jutarnji.hr/stitite-autorska-prava-glazbenika--a-sto-je-s-nama-/1053416/
"Predstavnicima Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, naime, dozlogrdio je nefer odnos te planiraju tužiti nakladnike zbog toga što uvrštavaju ulomke njihovih djela u udžbenike, ne samo bez naknade nego i najčešće bez njihove suglasnosti, ali i državu, odnosno lokalnu zajednicu, zbog toga što sve ove godine nije pronašla model kojim bi se piscima omogućilo dobivanje naknade za knjige posuđene u knjižnicama."
Nemojte biti zaostali! Google je vaš prijatelj pa i u slučaju prevođenja. Prevoditelji za ostale jezike su užasno loši (npr. za hindski - nemojte ni pokušavati xD), ali engleski i njemački prevoditelji su prilično "razvijeni"!
OdgovoriIzbrišiNaknada za autore pri posuđivanju njihovih knjiga u knjižnici? Jao, koliko nadobudno! :D
Mene više zanima kada će pirate bay postati i diler za elektroničke knjige. That will be fun! ;D
Gledajte, živimo u (cyber) svijetu u kojem je sve puno kradljivaca. Oni najpametniji znaju da kradu tuđu imovinu i znam one sve priče s mladim umjetnicima koji će propasti ako će se njihova "roba" krasti, a nitko im neće platiti za trud i za rad. Ono što je najgore nisu ti koji svijesno kradu jer oni će ionako svoje kad tad platiti (ako ima pravde - izlizana riječ u ovo današnje doba), nego najgori su oni koji kradu a ni ne znaju da kradu pa se zamataju u nekakve zastave slobode i svega besplatnog. Oni žele sve na tanjuru i besplatno zato jer je to proizvod svijeta i ne znam čega sve ne. Ljudi moji, previše ste gledali Star Trek! Nemamo mi replikatore i ne dolazi sve s neba! Ljudi teško rade i, za vas praznoglavce koji ne znate, čak i intelektualni rad je neki napor. Doduše, mi nećemo imati grbu na leđima, ali ćemo imati teške psihičke poremećaje uz vas svjetinu pa si sad ti biraj - želiš li kopati polje i imati oskvrnuto tijelo ili želiš pisati knjige i stvarati glazbu pa imati oskvrnutu dušu!
A za Adriana i ostale umjetnike imam možda i koju riječ potpore i pozitivnosti. Ima ljudi koji nakon što ukradu s interneta, idu do lokalnog book storea i kupe knjigu i/ili film koji im se sviđao! Tako bi trebalo biti i tako je ispravno. Shvatite pirate bay fazu kao razgledavanje proizvoda ;) - bilo bi bolje za vas kad bi svi na ovaj način razmišljali jer pirateriju im/nam nikad nećete uzeti.
Mislim da je Adrian sjajno poantirao, no također treba dodati da je Internet taj koji je potaknuo čitanje u elektronskoj formi. Bez da platiš možeš pročitati mnoge Kezeleove knjige: vjerujem da će se to događati i sa ovim ''readerima'', kada se prošire, jer taj format uopće nije problem prilagoditi tj. preformatirati, a da ne govorimo da će do tada biti programi koji će se moći downloadirati, kako bi se odmah u tom formatu mogli čitati tekstovi ili knjige.
OdgovoriIzbrišiNo, kako vidim da ovdje Predrag otvara teme, želio bih ga nešto priupitati, ako nije problem...
Njegovo recentno izdanje, najpopularnije trenutno, Razdvajanje svjetova potaklo me da pitam kako to niko ''worldwidely'' ne piše o onima koji su tu sa izvjesnom svrhom.
Naime na početku prijespomenute knjige Adrian ih je usputno raskrinkao svrstavši ih u ''teoretičare-urotnike'', no osobe poput Davida Ickea su tu kako bi razbili postojeće negativne društvene obrasce, svakako ne silom ili revolucijom, na suptilnom nivou, što samostalno, što pridobijajući sve veći broj onih koji su tim energijama služiti.
Period je od 2011. do 2017.
Inelia Benz također navodi period pokušaja razbijanja materijalističke i negativne energetsko-planetarne strukture od 2012. do 2017.
Molio bih, ako Kezele bude pronašao uskoro slobodnoga vremena, da napiše nešto čisto osobno o tome...
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
I toplo pozdravljam.
@Anonino: Zahvaljujući "Bane prevozu" (kojeg su nakladnici iz Srbije tužbom zatvorili, samo da bi par dana uskrsnuo kao "Balkan knjiga"), da, mnogo su besplatno čitali moje knjige bez moje privole i dozvole. Pa, što, reći će mnogi? Pa, skoro ništa. I to je reklama, kao što je netko napisao. Međutim, nekako se ne osjećam baš ok (a mislim da se nitko drugi ne bi trebao osjećati dobro s tim) da se nešto nasilno uzima. Ako je to stvarno dobra reklama, svaki autor će pristati na nju. A opet, neki neće. Kako god autor odlučio, neka tako bude. Kako to da ne nalazimo nikakvog opravdanja kad vas netko natjera na nešto što ne želite; kako to da je tako nešto uvijek kažnjivo i nemoralno, ali u slučaju piratstva nalazimo mnoštva opravdanja - kao interent, kao sloboda komunikacije i još štošta. Bez obzira na sve to, za mene je stvar jasna: krađa je krađa, pa makar ona bila i internetska i makar ljudi pronašli milijun opravdanja za nju.
OdgovoriIzbrišiŠto se tiče molbe - zapravo ne nazirem jasno što se traži? Možda nekom drugom prigodom. Uskoro izlazi svojevrsni nastavka "Razdvajanaj svjetova" u obliku "romana iz višedimenzionalne stvarnosti" pod naslovom "Prije nego odemo predaleko". Napisat ću neki post o tome, pa možda da se pitanje ponovi tada i tamo da sad ne skrećemo s teme članka.
Ah, da barem moju muziku netko "nasilno" uzme! Mladi sam umjetnik i trebam promociju pa neka i ukradu (kako vi to kažete), samo neka netko čuje pjesme mojeg rock alternative benda i neka dođe na koncert! :)
OdgovoriIzbrišihttp://calibre-ebook.com/
OdgovoriIzbriši(što se tiče platformi i formata,jedno riješenje je recimo ovaj mali intuitivan program, free, prilagodit ce u hipu sve knjige baš vašoj čitalici, odaberite veličinu slova koju volite (koju voli vaša dioptrija) i uz sve to knjige će nakon calibre "dodira" biti i nekoliko puta manje u memorijskom smislu.. ima još ali otkrijte sami)